ISTORIJA PEDAGOGIJE PDF

Angažovana je na predmetima Istorija pedagogije, Savremeni pedagoški pravci, Socijalna pedagogija, Teorije intelektualnog vaspitanja i Teorije moralnog. Razlika između vaspitanja i pedagogije? Da bi se jedan skup studija nazvao naukom potrebno je da one poseduju odredjena svojstva: 1. Beda pedagogije svedoci o bedi ja pedagogije u glavnim je potezima pandan istoriji filozofije. I nije cudo da je pedagogija.

Author: Gajora Meztijin
Country: Guadeloupe
Language: English (Spanish)
Genre: Automotive
Published (Last): 26 March 2007
Pages: 62
PDF File Size: 8.2 Mb
ePub File Size: 4.69 Mb
ISBN: 997-3-17824-234-1
Downloads: 1905
Price: Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader: Shaktinris

Vaspitanje i sociologija by Anja Ostojic on Prezi

Istorija pedagogije-Zan Zak Ruso. Published on Dec View 16 Download 1. Marta Dedaj Mirela JaseniBrko, februar SADRAJan ak Ruso-slika3Uvod4ivotni put5Rusoovi pedagoki pogledi i znaenja6 Uenje o prirodnom pravu i prirodnom vaspitanju6Tri vrste vaspitanja8Zadatak vaspitanja8”Emil ili o vaspitanju”9Slobodno vaspitanje9Vaspitni cilj9Periodizacija razvoja djeteta10Vaspitanje ena11Znaaj Rusoa12Zakljuak13Literatura14UVOD Meu najvee linosti 18og vjeka treba da ubrojimo i an ak Rusoa Jean Jacques Rousseaukoji je u pedagogiji djelimino nastavio senzualistiku tradiciju Dona Lokaa djelimino na svoj nain protestovao protiv srednjovjekovnog vaspitanja time, to je u sredite vaspitnog nastajanja postavio dijete, njegove psihike i razvojne osobine, i traio izmeu ostalog naroito njegovu aktivnost.

Ostao je kod senzualizma i deizma, a usprotivio se racionalizmu, te ga je savladao na njemu svojstven nain. On otro reaguje protiv drutvene nejednakostiprotiv stalekih i svih drugih drutvenih privilegija, protiv religijskih zabluda i crkvenih autoriteta. Zastupnik je slobode, demokratije i humanizma. U temeljima njegove pedagoke koncepcije lee mnoge ideje, meu kojima su: Najznaajnija djela su mu: Emil ili o vaspitanjuDrutveni ugovori, Rasprava o porjeklu i osnovama nejednakosti meu ljudima, Pisma francuskih enciklopedistaU nekim njegovim pedagokim pogledima mogu se uoiti i neke nedosljednostiprotivurjenosti i krajnosti, npr.

Mladost mu je bila izuzetno teka, jer mu je majka umrla na poroaju, pa je zbog nedostatka brige i ljubavi, po prirodi, bio slabunjavo i boleljivo dete. Otac nije mogao da mu prui adekvatno obrazovanje, ali je zajedno sa sinom provodio noi itajui mu zanimljive tekstove i biografije znamenitih ljudi.

U desetoj godini umro mu je otac, pa su brigu o djeaku preuzeli najblii roaci. Ovaj podatak nije sasvim pouzdan jer u razliitim literaturama se nalaze razliiti razlozi zato je otac Rusoa ostavio i prepustio brigu o njemu roacima.

Po lebniku otac mu se otuio kada se drugi put oenio, napustio je enevu i brigu o njemu su preuzeli roaci.

Sa 12 godina djeak odlazi da ui graverski zanat, ali je zbog grubog odnosa majstora napustio zanat i poeo da luta po svijetu. Bio je lakej, domai uitelj, davao je asove iz muzike, sekretar itd. Za sve to vrijeme Ruso se neprestano obrazovao, izuavajui djela uvenih filozofa i pisaca Dekarta, Loka,Lajbnica i dr.

Kad pedagoglje doao u Pariz, upoznao se sa piscima i filozofima, posebno sa Didroom, s kojim se sprijateljio. Na dalju sudbinu Ruso-a uticala je prilika kada je akademija u Dionu raspisala konkurs: Da pedagogijs je napredak nauka i umjetnosti uticao na poboljanje morala? Napisao je i druga djela: O izvoru nejednakosti meu ljudimaDrutveni ugovor i Nova Heloiz Svakako, da u njegovoj tekoj mladosti treba traiti objanjenje za njegovo idealno prikazivanje mladosti odnosno vaspitanja djeteta.

U prvoj raspravi dokazuje da se nejednakost poveala napredovanjem civilizacije i da izvor nejednakosti lei pedagogiie privatnoj svojini. Druga rasprava se odnosi na porjeklo i sutinu isotrija, suvereniteta naroda, socijalnih i istoroja uslova formiranja ovjeka, koja je nastala dobrovoljnim ugovorom, trea na otru kritiku feudalnog poretka, gde se osuuju poroci i predrasude drutvenog ureenja, izraavaju se interesantna miljenja o vaspitanju ljudskih osjeanja. U tim djelima Ruso snano i estoko istorijaa nedostatke.

S obzirom na to da je ovim djelom estoko napadao crkvu i religiju a zalagao se i za principe deistike vjere, izazvao je otpor katolike crkve i svetenstva, pa je knjiga bila osuena i spaljena na trgu u Parizu, a Ruso je morao da bjei iz zemlje. Spas je potraio u vicarskoj, a zatim u Engleskoj i u toku bjeanja je duevno obolio.

Obuzela ga je misao da ga stalno progone. Ve tako bolestan istorrija je autobiografsku knjigu Ispovest i Sanjarenje samotnog etaa. Na kraju se Zbog tog njegovog drutvenog poloaja razumljivi su i njegovi socijalno-filozofski pogledi posebno ideja o jednakosti svih ljudikoje treba imati u vidu, ako hoemo da shvatimo Rusoovu pedagoku koncepciju. Ruso je u borbi protiv takvog feudalnog sistema istakao teoriju prirodnog prava, koja u sutini znai da su svi ljudi u prirodnom stanju jednaki i slobodni, a da su se tokom vremena nali svuda u okovima.

  ATV DVWK A 117 PDF

Poznato je njegovo naelo: Prema Rusou, ljudi su zakljuili vlastima koji su sami izabrali. Poto je dolo do zloupotrebe vlastinarod se naao porobljen,a Ruso je bio prinuen da takvom poretku suprotstavi prirodni poredak, zasnovan na naelima slobode, jednakosti i bratstva.

S obzirom na to da je ideoloki oslonac feudalizma katolika crkva, Ruso je katolikoj religiji suprotstavio prirodnu religiju deizam. Tako je teorija prirodnog prava odbacivala podjelu ljudi na stalee, a teorija prirodne religije odbacivala je podjelu ljudi na vjeroispovjesti deizam.

Istorija pedagogije-Zan Zak Ruso.docx

U neposrednoj vezi sa uenjem o prirodnom pravu, Ruso je pedagobije teoriju prirodnog vaspitanja, koja ini glavni dio njegovog pedagokog sistema. Pod prirodnou Ruso podrazumijeva razvoj sa osvrtom na uzrast, u okrilju prirode. Tu on ima u vidu individualne osobine djeteta sa temperamentom koji odreuje njegove sposobnosti i karakter, a koji se ne jstorija mijenjati ni ograniavati.

Neophodan uslov za pravilno vaspitanje je vaspitaeva umjenost da pravilno posmatra dijete i izuava njegove individualne sposobnosti i sklonosti, kako bi ih potom razvijao i produbljivao. Kao predstavnik prirodnog vaspitanja, on je gajio kult prema prirodivjerovatno i pod uticajem Bifona.

To vaspitanje u skadu sa prirodom se odnosi na prirodu djeteta o kojoj treba pedagogiie rauna pri vaspitanju. Ruso smatra da vaspitanje dolazi od prirode, od stvari i od ljudi. Vaspitanje prirode odnosi se na unutranji razvoj nae sposobnosti, znanje koje stiemo iskustvom, s obzirom na predmete koji djeluju na pedagogjje, posljedica su vaspitanja stvari, a ljudi nas vaspitavaju tako to nas ue da upotrebljavamo ono to je priroda u nama razvila, prije svega sposobnosti.

Za pedaoggije vaspitanje neophodno je da sve tri vrste vaspitanja jedinstveno i i skladno djeluju. Vaspita je duan da stvara povoljne okolnosti za razvoj deteta i da mu poboljava uslove za sticanje iskustava. Pedagogiie pokazuje da je Ruso teiste svog pedagokog sistema zasnivao na prirodi djeteta i iskustva koje je postavio na prvo mjesto.

S obzirom na to da je priroda djeteta kljuni problem Rusoove pedagogijelogino je da vaspitanjeputem koga se razvija priroda djetetanajprije mora da se upozna i proui. Na toj injenici se zasniva i Rusoova psihologija razvoja djeteta. Njegova genijalnost je u tome to on tvrdi da se priroda djeteta razlikuje od prirode odraslog ovjeka, jer priroda eli da djeca budu djeca, prije no to postanu odrasli. Po njemu, vaspitanje treba da je u skladu sa prirodom, ali to naelo se pojavilo kod njega na novi nain, drugaiji nego vijek ranije kod Komenskog.

Meutim, dok Komenski izvodi naela o ledagogije vaspitanja i nastave iz skladnosti s vanjskom prirodom, Ruso misli na prirodu djeteta, koju treba u vaspitanju bezuslovno imati u vidu i njoj se prilagoditi. Vaspitanje treba da je u skladu s osobinama ove prirode djeteta.

Iz ovog naela razumljivi su svi njegovi zahtjevi: Priroda vaspitava time, to razvija u nama sposobnosti i organe. Ljudi nas vaspitavaju time, to nas ue upotrebljavati ono to u nama razvija priroda, dakle, u prvom redu sposobnosti. Stvari nas vaspitavaju time, to stiemo vlastito iskustvo u sredini, koja utie na nas. Uslov za dobro vaspitanje je: Budui da je vaspitanje slabo, ako istorika skladno, moraju se, dakle, pedqgogije, koje pruaju stvari, i vaspitanje, koje pruaju ljudi, ravnati prema nepromjenljivom i o nama nezavisnom vaspitanju, koji daje priroda.

Istorija pedagogije-Zan Zak

Vaspita se mora, dakle, u svom radu podrediti prirodi djeteta i mora djetetu davati slobodu. Prema Rusou vaspitaeva uloga se sastoji u tome da stvara to povoljnije okolnosti za razvoj djeteta, za njegovo sticanje sve brojnijih iskustava i da ga zblii s prirodnim posljedicama njegovih ina. Time stavlja na prvo mjesto iskustvo djeteta. Ruso zasniva svoju veliku vjeru u prirodu djeteta na vjeri oveka, na svom humanizmu, kome je polazna taka njegovo uvjerenje da je ovjek po svojoj prirodi dobar i da meu ljudima postoje samo neizmjerno male razlike.

  BALKANSKO POLUOSTRVO JOVAN CVIJIC PDF

Budui da obino vaspitanje formira dete za prirodno stanje nepokvarenosti i jednakosti, mora zbog toga pravo vaspitanje najpre dete odvojiti od tog pokvarenog drutva i presei pwdagogije veze, koje spajaju dete s njima. Pravo vaspitanje, mora, dakle, biti najpre nagativno. Samo tako moe da dovede do njegove prvobitne i oveije prednosti. Izalo je godine. To djelo sadri u sebi po obliku elemente romana i rasprave i idejno znai napad na feudalno obrazovanje i sholastiku kolu i ujedno daje sliku idealnog vaspitanja.

U njoj se javlja i osporavani dio istorijaa periodizaciji razvoja djeteta koja je neprirodna. U isotrija sa njegovim uvjerenjem o nepokvarenom i slobodnom stanju ovjeka u prvobitnom drutvu takoe itorija njegov glavni vaspitni cilj: Stoga i vaspitanje treba biti slobodno, i to po svojim metodama i po organizaciji. Budui da ne priznaje vaspitaevu vodeu ulogu u vaspitnom procesu, on onemoguuje plansko usvajanje nastavnog gradiva, idealizira djetetovu prirodu, precjenjuje ulogu biolokih faktora u djetetovom razvoju i negira drutvu pravo da postavlja vaspitne ciljeve.

Ne radi se samo o odgajanju slobodnog ovjeka odreenog stalea ili zvanja ili drave, ve se radi samo o odgajanju ovjeka. Budui da zamisao o razvoju mladog ovjeka spada meu najvee rezultate Rusoovog duha, poznavanje osnovnih osobina tog razvoja bitno nam dopunjuje sliku Rusoove pedagoke linosti.

Ta periodizacija izgleda ovako: Kao i Lok i Ruso se zalae za suzbijanje djeijih udiistiui da poputanje djeijim prohtjevima razvija u djetetu egoistike i despotske crte. U periodu od 2. Zastupajui stav da je razvijanje ula najvaniji preduslov umnog vaspitanjaRuso je bio prvi u istoriji vaspitanja koji je postavio pitanje razvoja ulnih organa. Dakle, da bi dijete bilo pametno istofija razborito, neophodno je da bude jako i zdravo.

Ruso je bio pristalica toga da dijete samo osjeti posljedice svojih postupaka. Ruso je protiv razvijanja razuma jer po njemu u tom periodu razum spava. Ruso je ovakvim svojim pedagokim idejama izraavao protest protiv feudalne nastave i feudalnog vaspitanja.

Po Rusou dijete treba samo da razumije i istrauje i da stie onoliko znanja koliko misli da mu je potrebno. Ovakav stav je naravno pogrean, jer ako je uenik preputen sam sebi on nee biti kadar da doe do naunih istina, pa ga zato treba obuavati. Ja mislim da je Ruso imao ovakav stav prije svega jer je pedagogijs u mladosti teio obrazovanju i jer se sam obrazovao. Ali nisu svi takvi i nisu sva djeca u situaciji u kojoj je on bio. Vaspitanja mladog ovjeka za ivot sa drugim ljudimaza ivot u drutvu.

Tu je uloga vaspitaa velika i nezaobilazna. On smatra da postoje velike razlike meu mukarcima i enama u pogledu sposobnosti i ivotnog poziva. Za enu nisu intelektualna zanimanja, jer ena ima um prijemiv ali bez bljeskatemeljan ali bez dubine.

Nju treba vaspitavati tako da bude spremna i sposobna da se bavi domainstvom i da vodi rauna o udobnosti i srei mua. O loim stranama ovakvog Rusoovog miljenja ne treba uopte raspravljati jer je ve kroz praksu dokazano da nije bio u pravu, ak da je bio u velikoj zabludi. ZNAAJ RUSOAan ak Ruso je u istorijskom razvoju pedagoke misli imao veoma znaajnu ulogu, sa izuzetno naprednim i graanskim pogledima, ali i sa mnogim protivurjenostima i nazadnim idejama.

Mora se imati u istofija da je ivjeo i stvarao u izuzetno tekim uslovima, esto proganjan i neposredno pred revoluciju, kojoj je svim srcem pomagao. Po klubovima Pariza itana su njegova djela pred oduevljenim masama. Nije bez razloga Napoleon govorio da bez Rusoa ne bi bilo revolucije. Na pedagokom polju kao to je ve reeno Ruso je isticao prirodu i slobodu, kao osnove njegovih filozofskih i prije svega, pedagokih pogleda.

Posted in Sex